Za one koje zanima ispod je tekst mog izlaganja u Sheratonu. Izlaganje je rezultat proučavanja Studije, razmišljanja i zaključaka koji se temelje na razgovoru s više stručnjaka.
Prije nego što počnem treba reći da mi danas ne govorimo o brzoj cesti Dubrovnik – Zračna luka nego Osojnik – Debeli brijeg.
Ako tranzitni promet nije, u najgorem slučaju veći od 20%, zašto gradimo cestu Albancima i Crnogorcima kada će ta cesta postati suvišna s Jadransko – Jonskom autocestom? Ako hoćemo uštedu onda napravimo cestu Dubrovnik – zračna luka a tranzit će se rješavati s autocestom.
Javna rasprava na temu Studije utjecaja na okoliš brze ceste, koja je održana 5. rujna u 17.00 u Staroj bolnici, kao i nedavno u Mokošici, sličila je više na narodnu pobunu nego raspravu. Samo ovakva jednoglasna i burna reakcija protiv ove katastrofe za Župu dubrovačku bi bila dovoljna da se postojeća Studija povuče i krene s izradom nove koja će biti manje na principu copy/paste i s puno, puno više terenskog rada, vodeći, naravno, računa i o interesima žitelja.
Da ne bi bilo nedoumice, manje više svi smo za izgradnju ceste koja će prometno rasteretiti Župu dubrovačku, u to nema sumnje. Međutim, uvjeren sam da ogromna većina stanovnika Župe dubrovačke nije za cestu po svaku cijenu, nije za cestu koja će uništiti krajolik, izvore vode, kulturna i prirodna dobra, zaštićene životinjske vrste itd.
Danas nije moguće razgovarati isključivo o Studiji utjecaja na okoliš jer se, suprotno Uredbi o provedbi postupaka utjecaja zahvata na okoliš, Studija referira na samo jednu trasu koja je apsolutno neprihvatljiva i nama i prijateljima iz Rijeke dubrovačke.
Naime, Uredbom o provedbi postupaka utjecaja zahvata na okoliš, člankom 30., je propisano da zahvat, čiji se utjecaj razmatra, mora imati varijantna rješenja, odnosno da se kroz Studiju utjecaja na okoliš moraju razmatrati bar dvije varijante projekta i procijeniti koja je od njih povoljnija za okoliš.
Zašto to u slučaju brze ceste Dubrovnik Zračna luka nije napravljeno?
Iznijeti ću dva moguća razloga:
1. Ide se na još jedan most, koji ću uništiti vizure takozvanog Zaštićenog područja – značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke, proglašenog prirodnim rezervatom još 1965., vjerojatno zato da struka ne bi morala srušiti most Dubrovnik i ponovo ga, stručno, sagraditi s četiri trake i stručno priznati da su ga, prije malo više od 20 godina, stručno podkapacitirali.
2. U Župi se ide ispod Postranja iz barem dva razloga:
- da bi bila moguća spojna cesta koja će tu jedinu župsku zelenu oazu uništili izgradnjom novih stanova i tako općina uprihodila što više novaca kroz komunalne naknade i ostalo;
- da bi investitori novog turističkog kompleksa u Kuparima dobili direktnu vezu s brzom cestom.
Uz to socioekonomski studija je izrazito loše napisana, pokazuje se da je cesta financijski neisplativa i sa velikim subvencijama EU, Za dobit se konkretno navode samo uštede proizašle iz kraćeg vremena čekanja, dok se za gubitke koji bi se mogli procijeniti (npr. koliko će domaćinstava izgubiti mogućnost iznajmljivanja ili će morati sniziti cijene tijekom gradnje, eksploatacije zbog različitih onečišćenja, gubici poljoprivrede, eko proizvodnje itd.) ne navode konkretne brojke a koje se mogu procijeniti kao što ste procijenili uštede.
Posljedice ove sulude varijante su mnogobrojne:
- Bez ikakve sumnje najveća i nepopravljiva šteta ovakve brze ceste je trasa ispod Postranja. Ona će, nasipom ili vijaduktom, trajno uništiti jedinu zelenu oazu Župe koja bi trebala biti prostor za poljoprivredu, OPG-ove, parkove, biciklističke staze itd., jednom riječju sve ono što za nas predstavlja kvalitetu života a za turizam dodatni sadržaj i dokaz da smo civiliziran narod.
- Na tom relativno kratkom potezu ćemo imati više od 1.500 metara nasipa visine i do 17 metara. Predlažu se nasipi zato da se iskopi iz tunela negdje smjeste a, eto, Župjani će rado ponuditi svoja plodna polja.
- Trasa brze ceste prolazi besramno u blizini mnogih kuća, da ne idem u detalje, pogledajte samo nasip koji u Klokurićima dolazi do samih kuća.
- Biti će ugroženi mnogobrojni izvori vode. Spomenuti ću samo Žeginjac, Brašinu, Skoraćicu, Klanjevicu, Zavrelje, Miholju voda, Smokovjenac i Duboku ljutu. Ne zaboravimo da je izvor Zavrelje (zapravo Vrelo) naročito ugrožen a on opskrbljuje pitkom vodom od hotela Astarea pa sve do nove škole. Tu su četiri hotela, vrtić, ambulanta, obje škole. Voda je jedan od razloga zašto život na ovom prostoru postoji već tisućama godina a vi i to blago želite ugroziti. Na stranu to što voda postaje najvažniji resurs na planeti Zemlji, osim u Rijeci dubrovačkoj i Župi. Pođite na benzinsku pumpu u Kuparima pa kupite litru vode, skuplja je od nafte ili benzine.
- Uz to spojna cesta prema Kuparima prolazi poplavnim područjem bujičnih potoka koje je ionako već ugroženo nebrigom i neodržavanjem.
- Na izlaganju 5.9. u Staroj bolnici smo čuli da je studija manjkava po pitanju zaštite, voda, izvorišta, hidrogeologije, te naročito problematike podzemne hidrografske mreže. Već sada se u Studiji navodi da su izvorišta ugrožena nesrećama u tijeku gradnje i eksploatacije. Da izrađivač studije ne ovisi o investitoru vjerojatno bi rekao da je rizik velik, tražio bi izmicanje ili neku jaču zaštitu
- Kako će se investicija raditi u EU, te će se sigurno tražiti EU sredstva, molimo da se zadovolji članak 17. uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja a vi stručnjaci sigurno znate o čemu se radi.
- Ova trasa prolazi ili preko ili u blizini kulturne baštine. Da bi se sačuvala kvaliteta određenog okoliša potrebno je poštovati ne samo njegovo biološko već i kulturno-povijesno nasljeđe.
- Nakon tunela Baletići trasa ide kroz usjeke, padinama Malaštice i Zvijezde pa dalje preko Plata, i ostavlja ogromne rane u prostoru koje će trajno unakaziti ovaj ionako već ugroženi prostor uz, naravno, već popularne zelene nasipe.
- Planirate prometne čvorove Župa, Gajine i Soline. Tri spojne ceste na 5 km??? Gdje će Župljani s tri čvora? U Zračnu luku? Pa imamo magistralu! U Grad? Pa imamo magistralu, osim ako je struka neće srušiti! Neka bude jedan čvor, koliko god bila upitna potreba, ali svakako ne onaj prema Kuparima.
- Gospar Kristek govori o pristupu trgovačkim centrima. Zar nije lakše da Muller, DM i ostali otvore butige u gradu umjesto da im gradimo cestu? Govori o novim kapacitetima izgradnje. Naravno, znamo da u tom grmu leži zec. A ako mi ne želimo izgradnju u zelenoj oazi Župe?
Bilo bi još dosta detalja ali ću stati ovdje i ponuditi rješenje jezikom naroda, da svatko jasno razumije:
Treba koristiti postojeći most preko Rijeke dubrovačke. Ako su dvije trake dovoljne za Pelješki most biti će i za brzu cestu. Nakon mosta tunelom negdje do blizine čvora Ilijina glavica, zatim tunelom prema Šumetu i Brgatu gdje će trebati kraći vijadukt, na izlazu iz tunela padinama poviše Postranja, pretežno galerijama i tunelima a ne usjecima i nasipima, dalje tunelom kroz Malašticu i Zvijedu i, koliko je moguće, sve do Duboke ljute, gdje će kao i sada biti potreban vijadukt, nakon toga ponovo tunelom prema Zračnoj luci.
Na takav način smo spasili Rijeku dubrovačku, oslobodili devastacije Župu dubrovačku a tuneli će nam dati mogućnost da se radi i u tri smjene 365 dana godišnje bez problema s vremenskim uvjetima, bukom itd. Osim toga, barem s tunelima imamo iskustva pa nećemo morati zvati Grke ili Kineze da nam grade ceste.
Jedan prijedlog, s obzirom da smo očito izgubili povjerenje i u struku i u politiku:
Neka Rijeka, Župa i Konavle imaju predstavnike u izradi nove Studije i ostale dokumentacije.
Uvjeti od kojih ne bi trebali odustati:
Trasa postojećim mostom umjesto preko izvorišta Omble;
Tunelom u blizinu Grada i dalje tunelom prema Brgatu;
Trasa poviše Postranja, sa što više tunela i galerija;
Što više tunela kroz Malašticu i Zvijezdu sa samo par vijadukata;
Isto tako poviše Plata.
I na kraju jedan mali referendum:
Neka digne ruku tko je za danas predloženu varijantu ceste.
(Digao je ruku samo jedan mladić)
Sad dignite ruku za varijantu koja će voditi računa o našim primjedbama, interesima i savjetima.
(Svi ostali su podigli ruke)
Eto, sada znate što vam je činiti.
I, molim vas, nemojte se pozivati na Prostorni plan, on postoji zbog nas a ne mi zbog njega. Mijenjali su se i prijevodi Biblije pa može i Prostorni plan!
