Kamenolom i brza cesta

Na prošloj sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, 17. ožujka ove godine, ponovo sam govorio o dva goruća problema naše općine. Naime, nije bilo nikakve reakcije na moje prethodno izlaganje o problemu kamenoloma i naročito nekoliko nasipa za koje se sumnja da su ilegalni, odnosno izvan obuhvata koncesije. Zato sam ovaj put pismeno postavio vijećničko pitanje na koje se nadam dobiti odgovor.

VIJEĆNIČKO PITANJE

Je li moguće dobiti uvid u „provjereni rudarski projekt” koji se spominje u „Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama „ iz 2016. godine u svezi sanacije eksploatacijskog polja do 2035? Zanima me jesu li nasipi ispod kamenoloma u obuhvatu koncesije, odnosno jesu li radovi izvedeni u skladu sa zakonom ili ne? U slučaju da nisu, kada će se pokrenuti sanacija nastale štete i tko će snositi troškove?

OBRAZLOŽENJE:

Još 2003. godine rečeno je da će kamenolom Dubac prestati s radom 2005. godine. Od tada je prošlo 18 godina, a iz kamenoloma se i dalje praši, usprkos nezadovoljstvu stanovnika Župe, peticijama, novinskim člancima na tu temu i činjenici da se kamenolom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja, ZOP-a.

U Rudarsko geološkoj studiji Dubrovačko neretvanske županije iz 2008. godine jasno se kaže da je kamenolom unutar ZOP-a te da ga je kao takvog potrebno zatvoriti i sanirati.

Međutim, u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama iz 2016. godine, iako se spominje Prostorni plan županije i planirana sanacija i zatvaranje kamenoloma, kaže se da je Ministarstvo gospodarstva s trgovačkim društvom zaključilo ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u svrhu sanacije eksploatacijskog polja na rok do 2035. godine. Dalje se precizira: „Trgovačko društvo se obvezalo sanaciju terena devastiranog eksploatacijom tehničko-građevnog kamena provesti u skladu s provjerenim rudarskim projektom, s tim da će se najveći dio sanacije obaviti tijekom radova, a konačna sanacija će se obaviti najkasnije do 31. prosinca 2034.”

Osvrnuo sam se i na županov izvještaj u kojem se spominje brza cesta “Osojnik – Zračna luka – granica Crne Gore”.

U svim varijantama trase brze ceste postojećeg Prostornog plana dobiti ćemo nepotrebnu i nepoželjnu devastaciju ionako već ugroženog Župskog krajolika. Ako se oko neophodnosti kamenoloma možemo složiti, i prihvatiti ga kao neminovnost razvoja, teško je prihvatiti agresivne zahvate u prostoru, kao što je recimo novi granični prijelaz, nasipi ispod kamenoloma ili brza cesta. Ona će predstavljati konačno uništenje vrijednog krajolika, kojeg ne treba zaštititi samo zbog nas samih, nego i zbog očuvanja ambijentalnog resursa ključnog za razvoj i očuvanje turizma u Župi dubrovačkoj.

Ova trasa će nepovratno uništiti vrijednu zelenu oazu ispod Postranja i nagrditi padine Malaštice i Zvijezde što bi se moglo izbjeći izgradnjom dva tunela. Istina, to bi bio novi sv. Rok, ali spašavanje vrijednog krajobraza dragocjenog za turizam može financijski opravdati povećanje investicije.

Navikao sam na ignoriranje pitanja i prijedloga ali ne mogu ignorirati zabrinutost mještana koji vide sve više devastacija u prostoru od kojeg živimo. Hoće li Župa postati žrtva projekata koji su u svojoj naravi dobri, ali loše izvedeni, zavisiti će od (ne)aktivnosti više političkih čimbenika iz naše općine. Usamljeni glas jednog županijskog vijećnika teško da će biti presudan.