Prije par dana, 24. kolovoza, održana je tematska sjednica Županijske skupštine s jednom točkom, odnosno “Donošenje odluke o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja i to trasiranjem na cjelokupnome lokalitetu planiranoga Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje kod Trnovice.”
Pošto se tema tiče i naše općine želim prenijeti moje stavove po ovom pitanju.
23. srpnja 2021. Klub vijećnika HDZ-a i partnera dao je sljedeće priopćenje:
„Projekt Centra za gospodarenje otpadom nije političko pitanje, bez obzira koliko se neki trudili prikazati ga takvim. Traženja stranke Srđ je Grad su čisti populizam, a buđenje strahova je prikupljanje jeftinih političkih poena.”
1. Je li projekt CGO političko pitanje?
Još 2008. godine (prije 13 godina) Europski parlament i Vijeće EU donose direktivu 2008/98/EZ koja se vrlo jasno očituje o otpadu te, između ostalog, kaže:
Prvi cilj svake politike o otpadu trebao bi biti smanjenje na najmanju moguću mjeru negativnih učinaka nastajanja otpada i gospodarenja otpadom na zdravlje ljudi i okoliš. Politikom o otpadu također bi trebalo težiti smanjivanju uporabe resursa te poticati praktičnu primjenu hijerarhije otpada.
Navedeni citat demantira priopćenje Klub vijećnika HDZ-a i partnera te svjedočio o tome kako je iz perspektive EU projekt CGO prvorazredno političko pitanje. Uostalom, da gospodarenje otpadom nije političko pitanje, njime se ne bi bavio ni Europski parlament, niti Vijeće EU, a niti ova Skupština – redom politička tijela.
2. Je li naš zahtjev za novim trasiranjem „populizam“?
Što se „populizma” iz priopćenja tiče i navodnog „prikupljanja jeftinih političkih poena“, možemo slobodno reći da mi jesmo i želimo biti bliski narodu, jednostavno zato što smo od naroda i dobili mandat, poglavito onog dijela naroda koji od nas traži da zastupamo dugoročne interese zajednice, a ne one kratkoročne interesnih skupina, po čemu je upravo HDZ notoran. Za razliku od HDZ-a i ogromne većine drugih stranaka, Srđ je Grad nikoga ne servisira, niti je ičiji instrument, a političke poene prikuplja sporo jer za razliku od HDZ-a ne trguje jeftino. Nitko se od „srđevaca“ nije okoristio političkom aktivnošću. Naprotiv, iz vlastitog iskustva mogu reći da mi je bavljenje politikom donijelo značajnu štetu i poslovne probleme, naročito u mojoj općini.
Mi danas govorimo o interesima svih onih koji će biti dramatično oštećeni u slučaju zagađenja od strane CGO-a. Tu govorimo u prvom redu o žiteljima općina Dubrovačko primorje i Ston. Tko od kolega vijećnika može reći da je zabrinutost za Malostonski zaljev i uzgoj školjkaša „prikupljanje jeftinih političkih poena”? Zašto vijećnici HDZ-a i partnera ne žele čuti glas naroda koji im iz općine Dubrovačko primorje poručuje da hoće regularno trasiranje? Zašto ne čuju zabrinute školjkare?
Kamenica živi od Rimljana do danas, imate li snage biti upravo vi oni koji će je, možda i zauvijek, uništiti?
3. Bude li srđevci neopravdane strahove?
Što se „buđenja strahova“ za koje nas optužujete tiče, pogledajmo što o CGO Lučino razdolje govore stručnjaci koje uporno ignorirate:
Ivo Lučić, doktorat na studiju karstologije Sveučilišta Nova Gorica:
Zamislite koliki je to sliv od Trnovice na ovamo, 150 km2 na koje padne 1.300 mm vode na metar četvorni u prosjeku. Zamislite kolika je to količina vode godišnje, cijelo jezero. Ta voda u kršu završava u podzemlju. U Lučevom razdolju ima 70 vrtača po četvornom kilometru. To je jedan od tri prostora u Županiji s najgušćim rasporedom vrtača. Vrtače su lijevci koji u podzemlje propuštaju vodu. Voda ide u podzemlje pa u more. Između Bistrine i Janske 40 je vrulja, izvora. To je iznimna prirodna sila koju nitko ničim ne može zaustaviti.
prof. Nenad Jasprica, Institut za more i priobalje u Dubrovniku:
Najveću opasnost ovog projekta vidim u utjecaju na hranu kojom se hrane kamenice, na plankton, koji ovisi o aktivnostima na kopnu. Što radite na kopnu, vidjet ćete u moru. Izdvojio bih od štetnih supstancija teške metale koje fitoplankton, koji je glavna hrana kamenica, apsorbira. Osobno sam skeptičan kako će se to završiti jer to sve politika odlučuje, zanemarujući znanost i činjenice.
profesor Stanko Uršić, stručnjak za fizikalnu kemiju:
Ovo je sulud i neodgovoran projekt koji će ugroziti uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu. U petom koljenu proklinjat će vas unuci i praunuci zbog ovoga.
Poštovani vijećnici iz Kluba vijećnika HDZ-a i partnera, čega se bojite? Zašto nam jednostavnim i jeftinim, ali stručno obavljenim trasiranjem na točnoj lokaciji ne začepite „populistička“ usta i tada, opravdano, optužite za nepotrebno „buđenje strahova”.
——-
Navedenom Direktivom iz davne 2008. godine definirani su i ciljevi vezani za strategiju gospodarenja otpadom zemalja članica, te se neispunjenje rokova kažnjava financijskim sankcijama. Prema navedenim EU ciljevima Hrvatska ima obveze:
- Do 2013 godine potrebno je smanjiti količinu bio otpada koji se odlaže na regulirane deponije za 25%
- Do 2015 godine potrebno je započeti s odvojenim prikupljanjem otpada
- Do 2018 godine potrebno je sanirati sve deponije koji ne ispunjavaju kriterija postavljene od strane EU
- Do 2020 godine potrebno je smanjiti odloženu količinu otpada na deponijima za 50%
Podsjetimo se kako stvari stoje danas prema podacima iz Preliminarnog izvješća Zavoda za zaštitu okoliša i prirode o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u sklopu usluga jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu. Hrvatska je do 2020. godine trebala dostići stopu recikliranja od 50%, a postigli smo tek 18% tijekom 2020.
Koji su postoci odvajanja u našoj županiji, Direktivi usprkos, najbolje govori tablica iz spomenutog Izvješća:
Lastovo 40,82%
Konavle 17,61%
Orebić 16,64%
Slivno 12,49%
Dubrovnik 11,16%
Trpanj 10,29%
Blato 9,40%
Župa dubrovačka 5,35%
Ploče 5,17%
Dubrovačko primorje 4,83%
Mljet 3,79%
Metković 3,73%
Vela Luka 3,30%
Korčula 1,65%
Janjina 0,00%
Kula Norinska 0,00%
Lumbarda 0,00%
Opuzen 0,00%
Pojezerje 0,00%
Smokvica 0,00%
Ston 0,00%
Zažablje 0,00%
Ova tablica je najbolje ogledalo rada župana Dobroslavića u protekla tri mandata, dakle od vremena kada je donesene navedena Direktiva EU. Punih trinaest godina Dobroslavić nije u stanju pokrenuti niti odvajanje otpada na kućnom pragu. Umjesto toga, kao što je godinama podržavao i podilazio projektu apartmanizacije Srđa pod krinkom golfa, tako već godinama gura projekt koji će ga učiniti grobarom Dubrovačkog primorja i Malostonskog zalijeva.
Međutim, kamenice su samo kolateralna žrtva. Prava žrtva je voda ili, kako se već desetljećima u cijelom svijetu naziva, plavo zlato.
Od 1.400.000.000 kubnih kilometara vode na Zemlji samo 200.000 kubnih kilometara je raspoloživo za ljudsku potrošnju. Svega 0.014 % vode na Zemlji je pitko i lako dostupno. 97% je more a malo manje od 3% je teško dostupno.
Što voda znači u proizvodnji hrane ilustrirati ću samo kroz dva jednostavna primjera:
- Za jedno kilo žita potrebno je oko 900 litara vode;
- Za kilo svinjetine potrebno je gotovo 4.000 litara vode.
Svjetski gospodarski forum naveo je 2019. godine nestašicu vode kao jedan od najvećih globalnih rizika u sljedećem desetljeću.
Studija iz 2016. godine izračunala je da se globalno broj stanovnika pod nestašicom vode povećao s 0,24 milijarde (14% globalnog stanovništva) od 1900. godine na 3,8 milijardi (58%) u 2000. godini.
Prema projekciji Ujedinjenih naroda, do 2040. godine može biti oko 4,5 milijardi ljudi pogođenih krizom vode (ili nestašicom vode).
Od prosinca prošle godine na robnoj burzi u Chicagu trguje se i vodom. Naravno, to je opasna špekulacija i veliki etički problem, ali jasno nam govori koliko voda vrijedi i koliki su interesi uz nju povezani.
Ukratko, imamo blago u našem podzemlju a mi ulažemo napore da ga uništimo.
Vandana Shiva, indijska fizičarka, ekološka aktivistica i spisateljica je rekla: „Kriza vode najprisutnija je, najozbiljnija i najnevidljivija dimenzija ekološkog pustošenja planeta Zemlje“
