Demokratizacija društva je proces koji nikada ne prestaje već se u hodu prilagođava novim okolnostima i mogućnostima te djeluje u skladu s njima. Tako i danas, tridesetak godina nakon uspostavljanja demokratske Republike Hrvatske, imamo potrebu popravljati ono što je zakonski i ustavno već definirano ali nije u praksi provedeno kao i predlagati korisne inovacije.
Kada govorimo o demokraciji jedan od najkorisnijih i najučinkovitijih „alata” – za koji mnogi ne znaju da se koristi već stotinama godinama u mnogim razvijenim zemljama – je neposredna demokracija. Radi se, pojednostavljeno, o vrsti demokracije gdje se građani ne pitaju za mišljenje tek kada je potrebno izabrati zastupnike koji će ih predstavljati, nego i u svim onim slučajevima za koje je zakon predvidio neposredno odlučivanje cjelokupnog stanovništva.
Kritički nastrojeni promatrač će zaključiti da ne postoji garancija da će građanstvo direktno odlučujući nužno donijeti bolje rješenje od, recimo, manje grupe odabranih političara i/ili stručnjaka. I to je istina. Međutim, ne radi se o tome. Riječ je o tome da se uključivanjem svakog punoljetnog građanina u procese odlučivanja na kvalitetan način razvija društvo, tako što se podiže svijest o odgovornosti pojedinca kod donošenja odluka. U trenutku kada je pozvano na odlučivanje pučanstvo ima potrebu informirati se i proučavati postojeću situaciju i probleme te promisliti o mogućim rješenjima. Neposredna demokracija čini glasače efikasnijima, a veća odgovornost ih čini odgovornijima. Istraživanja, naime, pokazuju da kvaliteta demokracije ne zavisi od građanske kulture nego upravo obrnuto – demokracija stvara građansku kulturu.
U Švicarskoj, gdje skupština muških građana nastaje već 1291. godine, u ovom se trenutku koriste tri instrumenta neposredne demokracije:
- obvezni referendum kod promjena Ustava;
- neobvezni referendum, kada svaki zakon ide na referendum ako to zatraži 50.000 građana;
- narodna inicijativa, gdje građani predlažu zakone ako skupe 100.000 potpisa u roku od 18 mjeseci.
Na razini nekoliko kantona također postoji i financijski referendum, kad nepredviđeni javni troškovi veći od određenog iznosa moraju biti potvrđeni obveznim financijskim referendumom.
Danas u svijetu 27 država ima neki oblik neposredne demokracije. U 24 države postoji mogućnost narodne inicijative za predlaganje zakona.
Kada se suvremena predstavnička demokracija počela razvijati sredinom 19. stoljeća, društvo je podijeljeno na veoma bogate i veoma siromašne. Obrazovanje je bilo omogućeno samo bogatima, a informacije su bile nedovoljno dostupne da bi se moglo stvoriti opće mišljenje. Danas je situacija radikalno drukčija, što daje potpuno nove mogućnosti neposrednoj demokraciji. Svakome je jasno da ne postoji razlika u kvaliteti između građana i njihovih zastupnika, odnosno da je prosječan građanin jednako kvalificiran donijeti političku odluku kao i izabrani prosječni političar. Međutim, stranke vole predstavničku demokraciju, jer im ona ostavlja dovoljno prostora, između izbornih ciklusa, za uspostavljanje pozicije moći, kontrole medija i donošenje odluka koje će bilo kakav utjecaj javnosti na njih i njihove odluke učiniti sve težim.
Pet je temeljnih karakteristika demokracije:
- mogućnost iznošenja mišljenja;
- jednakost (svačiji glas vrijedi jednako);
- pravo na točnu informaciju;
- mogućnost stvaranja i kontrole dnevnog reda;
- pravo svakog punoljetnog građanina na navedena prethodno navedena prava.
Već i letimičan pogled na navedene karakteristike svjedoči u velikom demokratskom deficitu posredničke demokracije u odnosu na neposrednu. Neposredna demokracija omogućuje veću distribuciju političke moći, procedure vraća u ruke građana koji ih mogu svojevoljno mijenjati i poboljšavati, političare prisiljava na bolju komunikaciju i na transparentne odluke, građanima omogućava kontrolu nad Saborom i Vladom čime uspješno djeluje protiv stvaranja oligarhija i političkih kasta, osigurava veća prava i mogućnosti manjinama, utječe na međuljudsko poštovanje, djeluje kao socijalni amortizer te smanjuje ekstremizam i nasilje.
Hrvatski zakon jasno govori o jedinicama lokalne samouprave i bilo bi vrijeme da se aktiviraju barem predviđeni alati neposredne demokracije. O kojim se alatima radi ostavljam za domaći zadatak kandidatima na skorim izborima.
