II. dio
Ljetno sunce 2012. godine obasjalo je zgradu Blagajne u Mandaljeni u svoj njezinoj ljepoti. Općina Župa dubrovačka u suradnji s Turističkom zajednicom odlučila je obogatiti kulturno-turističku ponudu Župe dubrovačke pa je uredila zgradu Blagajne koja je postala svojevrsni Zavičajni muzej župskog kraja (opširnije http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=18960#.X_VsVshKiUk).
„U sklopu stalnog postava arheološko-povijesne zbirke, prikazani su najzanimljiviji arheološki nalazi i lokaliteti na području Župe dubrovačke. Cilj otvaranja ove izložbe jest da se naglasi važnost i bogatstvo arheološke i kulturne baštine Župe dubrovačke, kao i potreba za daljnjim istraživanjima koja će zasigurno donijeti nove spoznaje o životu u Župi dubrovačkoj“ – napisao je tom prigodom Dubrovnik.net.
Slijedili su projekti od manjeg ili većeg značaja koji su stidljivo krčili put kroz bespuća župske kulture. Primjerice Likovna kolonija iz 2017. godine gdje je dvadeset i sedam slikara, od potpunih amatera do Josipa Škerlja, u tehnikama akrila i ulja na platnu tijekom dvodnevne kolonije stvorilo 50-ak radova inspiriranih motivima Župe dubrovačke.
Novi tračak nade za župsku kulturu čitamo u DuListu 17. svibnja 2017. koji prenosi Sporazum općine i Zaklade Antun Miloslavić o osnivanju „Kulturno-informativnog centra (skraćeno KIC) koji bi trebao djelovati u sklopu Javne ustanove u kulturi“, a nabraja područja iz kulture po formuli copy-paste Grada Dubrovnika. Pobrojane aktivnosti možete naći u četvrtom stavku članka https://dulist.hr/u-srebrenom-uskoro-kulturno-informativni-centar-antun-miloslavic/407715/
Zaklada Antun Miloslavić napravila je jako puno za Župu pa 2019. zasluženo dobiva „Nagradu Općine Župa dubrovačka” – plaketu, povelju i novčani dar od 15.000 kuna. Plaketa i Povelja su mi jasni, ali mi nije jasno onih 15.000 kn!
O KIC-u je 2019. rečeno isto što i 2017. Već smo u 2021. s projektom koji još uvijek čeka neke bolje dane. Epilog ovih obećanja je poznat kroz obrazloženje koje smo čuli na posljednjem općinskom vijeću da se zbog korona krize smanjuju aktivnosti na planu kulture pa tako i na projektu KIC-a. Prokleta korona. Terorizira nam KIC sve od svibnja 2017.
* * * * *
Kriza izazvana koronom na mnogo je načina Bogom dana za buđenje kulture tamo gdje je žestoko osakaćena. Za početak su potrebna tri koraka.
1./ U promicanju kulture, ukoliko to žele i ako im profesionalne, obiteljske i druge obveze to dopuštaju, mogli bi pomoći župski „kulturnjaci“. Arheolozi (poznata su mi najmanje trojica), kustos Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić, arheolozi i profesori povijesti Domagoj Kristović i Nikša Grbić, umjetnici s područja glazbene kulture Janja Vuletić i Stefani Grbić, pisci Vedran Mezei i Stanko Krnjić, KUD Marko Marojica, klapa Subrenum i brojni drugi (redoslijed nije po važnosti!)
Iz redova navedenih stručnjaka i udruga treba osnovati stručno povjerenstvo za kulturu koje bi bilo savjetodavno tijelo Općini, konkretno Odsjeku za društvene djelatnosti i kulturu.
2./ Iz općinskog bi se proračuna rebalansom umjesto planiranih 0,51% za kulturu trebalo osigurati najmanje 2% predviđenih prihoda općine u 2021., s projekcijom povećanja na 3% u 2022. i 2023. godini.
3./ Vratiti zgradu Blagajne u svrhu Zavičajnog muzeja Župe dubrovačke.
Što je (p)ostalo od Blagajne, Zavičajnog muzeja Župe dubrovačke?
Po informacijama dobivenim od službene osobe iz općine, zgrada Blagajne dijelom je u vlasništvu općine, a dijelom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ukoliko je navod točan, bilo bi zanimljivo istražiti na koji je način Republika Hrvatska došla u vlasništvo pola Blagajne.
Odlukom Općine odnedavna je „Blagajna“ dijelom u funkciji „Kluba umirovljenika“. U prizemlju se okupljaju umirovljenici i oni koji to još nisu. Na katu vježba Limena glazba i izrađuju se skulpture od plastelina. U prizemlju se uz igranje karata i prijateljsko druženje može popiti kava, čaj ili sok. Zaslužili su prostor za okupljanje naši umirovljenici. To nije upitno. Upitno je da li je za to trebalo žrtvovati „Blagajnu“ – stožernu zgradu župske kulture.
Mnogi stanovnici Župe žele povratak u “Blagajnu” vrijednih eksponata koji sada krase vitrine dubrovačkih i splitskih muzeja. Žele nastupe kako priznatih župskih glazbenika tako i onih u usponu. Žele izložbu bogate župske nošnje, promocije knjiga, starih fotografija, knjižnicu, likovnu radionicu i ostale kulturne sadržaje koje po mnogim osnovama zaslužuju, a za koje su već dulji niz godina neopravdano zakinuti.
Nerado u isti kontekst stavljam politiku i kulturu, ali je činjenica da politika i te kako utječe na sudbinu kulture. Jedna od formula opstanka na vlasti je držanje pod kontrolom financija i medija. Tko s tim resursima upravlja razumno, lako postiže cilj. Mi ovdje imamo slučaj neprimjerenog financiranja i odnosa prema kulturi uz istovremene neuvjerljive medijske hvalospjeve o podrškama i investicijama u nju.
Skromnost, razumnost, pravednost i opravdanost u raspodjeli naših uplata u općinsku blagajnu i gospodarenje nekretninama koje su nam ostavili naši predci pod velikim su znakom pitanja. Svjedoci smo financijskih i drugih represija na brojnim područjima, a I. i II. dio članka “Što povezuje općinsku blagajnu s Blagajnom u Mandaljeni” pokušao je predstaviti manji dio anomalija koje se projektiraju na opstanak kulture u Župi dubrovačkoj.
