Župska Escherichia coli

Jutros slušam na Radio Dubrovniku kako je iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od 27. lipnja 2019. utvrđeno da rezultati analize mora za kupanje na plaži Srebreno u Župi dubrovačkoj, uzorkovanog 26. lipnja 2019. godine, prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki parametar Escherichia coli.

Slijedi rečenica koja se teško može svrstati u razumne okvire: “ Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za komunalne poslove i zaštitu okoliša upozorava javnost da je na plaži Srebreno u Župi dubrovačkoj došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama”. Temeljem kojih parametara se izjavljuje da je onečišćenje kratkotrajno? A što ako se Escherichia coli suprotstavi “kratkotrajnom onečišćenju” i Župljanima omakne od šake do lakta?

Vratimo se malo unatrag jer ako svećenici mogu s oltara govoriti isti tekst dva tisućljeća i svake nedjelje čeljad ide uporno slušati isto onda će i potpisnik ovih redaka sebi dozvoliti dva do tri ponavljanja.

Ivo Babić, nekadašnji rektor splitskog sveučilišta u jednoj prigodi na temu kolika je korist od turista je izjavio: “Turisti, iako su dragocjeni gosti, ostavljaju smeće pa čovjek za sobom dnevno ostavi kubični decimetar fekalija”. Ako se malo poigramo matematike i uzmemo u analizu broj stanovnika Župe, broj turista i posjetitelja doći ćemo do brojke od oko 15 tona fekalija dnevno od kojih dobar dio završava u moru. Lani je napisano da je to tijekom sezonske špice oko 8 tona dnevno u moru po Župskoj vali.

Posljednjih dana puše neka podvrsta bure koju su naši stari zvali “šugavela”. Niti je bura niti je tramuntana. Ipak ona otpuhiva površinski sloj prema jugozapadu a to dovodi relativno hladne i čiste mase mora na površinu. Zbog toga je posljednja dva dana more nešto hladnije. Srećom “šugavela” otpuhiva i dobar dio fekalija jer, poznato je, ljudi tonu a g***** plivaju. Jadno Srebreno nije te sreće. Zbog konfiguracije uvale trenutne vremenske okolnosti pogoduju kampiranju Escherichie coli ispred Sheratona koje će, nadajmo se, otputovati pojavom šiloka i maestrala.

Postavlja se pitanje: Tko će snositi odgovornost ukoliko dođe do kakve zaraze turista i stanovništa i tko će snositi gospodarski krah ove općine (a i šire) u tom slučaju? Da li se i dalje može samo slijegati ramenima i čekati debakl turizma da bi se nešto poduzelo? Pa mi već imamo turizam u silaznoj putanji ali to puk ne vidi jer ga se godinama zavlači lažnim objavama o povećanju broja noćenja. U tim se “analizama” nikada nije iznio podatak da je u privatnom smještaju 1997. godine bilo 840 kreveta a danas ih ima više od 4.000. Jasno da broj noćenja raste ali opada po jedinici smještaja i prosječnom boravku turista.

U tim i takvim okolnostima naši bi općinski čelnici gradili nove hotele kapaciteta 3.500 kreveta! Kažu zbog zapošljavanja lokalnog stanovništva a nema radne snage niti za postojeće kapacitete. Sreća da je eksplodirao Agrokor pa su “investicije” presušile. Po svemu izgleda da je sustav odvoda i pročišćavanja otpadnih voda po njima periferni problem koji se svakako neće riješiti u čakulama po kafićima niti na facebook stranicama. Sasvim jednostavna aplikacija na adresu EU fondova donijela bi sredstva za najmodernije zbrinjavanje otpadnih voda u Župi dubrovačkoj. Pa to bi mogla i Županija posredstvom svog ureda u Bruxellesu pogurati jer Općina koja nema odgovorno i sposobno vodstvo i Općinsko vijeće već uhodani mehanizam dizanja ruke na naloge “odozgo” pogodno je tlo za daljnje bujanje Escherichie coli.

Odgovori