Globalizacija, migranti, izbjeglice i sve ono što uz to ide stigli su i do nas. Do naše Župe dubrovačke koja nije mogla zadovoljiti potrebe mladih Hrvata većinom iz Slavonije ali je postala obećana zemlja od Trebinja do Vietnama.
“Sinjorina, gdje su vam one majice što su jučer bile na ovoj polici”? – pita originalna Župka zgodnu malu prodavačicu u jednoj od trgovina u prodajnom centru Subcity. Djevojka je pogleda, zastane i nakon par sekunda prozbori: “Sorry, do you speak English”? Razgovor ide dalje na engleskom jeziku. “Da, govorim, ali ja sam mislila da sam u Hrvatskoj a ne u Engleskoj” – kaže Župka. Mala sramežljivo odgovori: “Nisam imala kad naučiti Hrvatski. Znate, prije sedam dana sam stigla iz Ukrajine”. Samo kat niže u mesari Konzuma kršni mesar pita je “hoćete li veće parče ili ovo manje”, a blagajnica “treba li vam kesa”? Baš me zanima kojim će jezikom govoriti dvije djevojčice koje iz Vietnama stižu u jedan župski kafić gdje bi trebale počet raditi od 1. svibnja, pardon, since May 1st. Možda vas s osmijehom upita: “Uống gì hay uống cà phê”?
U popularnom kafiću u Srebrenome uspješni župski poduzetnik s čuđenjem obrazlaže kako bezuspješno danima ište vozače kamiona za plaću od 60 kuna na sat. “Nema pa nema ama niti jedan od Vitaljine do Stona. Neće niko da radi” – kaže s pomješanom dozom razočarenja i čuđenja. Trebat će posegnut’ za rješenjem kao što je i onaj iz Trstenoga.
Iznajmljivači jako dobro znaju koliko je teško dobiti pomoć u održavanju čistoće apartmana te je skoro nemoguća misija pronaći takvu vrstu usluge. Postao je to unosan posao ali nema tko raditi pa se jedan servis koji se tim poslom bavi dosjetio i dovodi dvanaest (12) djevojaka iz Makedonije.
I tako, malo po malo, Župa dubrovačka nadaleko poznata kao demokratska i uređena općina dokazuje svoje Bruexellesko opredjeljenje otvorenog srca i granica za nezaposlene diljem svijeta dok hrvatska mladež iz Slavonije hrli prema Irskoj i drugim tuđinama.
U takvom blagostanju naši općinski čelnici žurnim postupcima donose urbanističke planove o gradnji hotela po Kuparima, Beterini i Platu ukupnog kapaciteta od 3.500 kreveta. Problema s osobljem ne bi bilo. Od Trebinja do Vietnama ima koliko ti treba stručne radne snage za turističke potrebe Župe dubrovačke. Sjede po šumama i čekaju poziv iz Župe da dođu raditi u restoranu hotela s 4 i 5 zvjezdica. A zamislite koliki bi se tek soldi od komunalne naknade slili u općinsku blagajnu! Jer uz hotele za tu silnu čejad treba graditi i stanove, pa vrtiće, pa škole i športske dvorane. Sreća da je Župska vala duboka pa ne treba graditi kanalizaciju.
Da, tu su još i rotori. Evo mlinarski rotor kao i dobar dio Mlina u punom su naletu bagera koji nas uvode u turističku sezonu 2019.
